Mit o graditeljima pod mjesečinom: Tko je sagradio pulsku Arenu?

Pulsku su Arenu sagradili Rimljani: u doba cara Augusta podignuto je drveno gledalište, u doba Klaudija zamijenjeno je kamenim, a za vladavine Vespazijana (79. g. n. e.) znatno je prošireno te dovršeno pod Titom 81. godine n. e. Mogla je primiti oko 23.000 gledatelja, a danas je jedini rimski amfiteatar na svijetu čije su sve četiri bočne kule u potpunosti sačuvane. Lokalna legenda, međutim, kaže da su je preko noći sagradile vile. Je li najpoznatiju znamenitost Pule sagradila ruka rimskih inženjera ili vile radeći pod okriljem mjesečine?

Pulska Arena ukratko

Vile koje su izgradile pulsku Arenu u jednoj noći

Prema istarskoj narodnoj predaji, Arenu nisu izgradile ljudske ruke. Davno u prošlosti, šume, brežuljke i skrivene livade Istre navodno su nastanjivale vile. Pojavljivale su se noću, plesale pod mjesečinom i ponekad donosile sreću onima koji bi ih susreli. Vjerovalo se i da su bile iznimno vješte graditeljice.

Jedne su noći vile odlučile sagraditi veličanstveni kameni grad uz more. Nosile su goleme kamene blokove s planine Učke preko Istre i slagale ih u kružne zidove Arene, radeći u mraku kako bi sve dovršile prije izlaska sunca.

Tada je zapjevao pijetao. Kako se približavala zora, vile su pobjegle prije nego što ih je itko uspio otkriti. Prema legendi, kamenje koje su putem ispustile rasulo se po krajoliku između Učke i Pule. Arena je ostala bez krova, a vile se više nikada nisu vratile.

Ova čarobna priča daje dodatnu dimenziju spomeniku koji je već bogat poviješću. Dok istražujete Pulu, obratite pozornost na priče i običaje koji istarsku kulturnu baštinu čine toliko posebnom.

Zašto se Arena nazivala Divić-grad?

Prema lokalnoj predaji, Arena je bila poznata kao Divić-grad, naziv koji se najčešće tumači kao „grad čuda”. Stara slavenska riječ divić označava nešto čudesno ili zadivljujuće te odražava divljenje koje je tako golema građevina izazivala kod ljudi koji nisu znali kako je nastala.

Prava Arena nije imala trajni kameni krov. Umjesto njega, gledatelje je od sunca štitila velika pomična platnena nadstrešnica poznata kao velarij (velarium), oslonjena na drvene jarbole i mrežu užadi. To domišljato rješenje pokazuje koliko je rimsko graditeljstvo bilo napredno – gotovo jednako impresivno kao i lokalna legenda.

Je li pulska Arena izgrađena iz ljubavi?

Još jedna poznata priča povezuje Arenu s carem Vespazijanom i njegovom životnom družicom Antonijom Cenidom. Prema legendi, Cenida je imala posjede u okolici Pule, a Vespazijan je proširio amfiteatar kako bi grad dobio Arenu dostojnu one koju je gradio u Rimu.

Vespazijan i Cenida doista su bili dugogodišnji životni partneri, a Cenida je postala utjecajna osoba na carskom dvoru. Ipak, ne postoje uvjerljivi dokazi koji bi je povezivali s Pulom ili potvrđivali da je Arena izgrađena kao izraz ljubavi. Ta priča ostaje zanimljiv dio gradske predaje, a ne potvrđena povijesna činjenica.

Je li pulska Arena Kolosej?

Posjetitelji ovu građevinu ponekad nazivaju „pulskim Kolosejem”, no njezin je ispravan naziv Pulski amfiteatar, odnosno jednostavno Arena. Naziv Kolosej odnosi se na rimski Flavijev amfiteatar.

Riječ arena potječe od latinske riječi harena, što znači „pijesak”. Pijesak je prekrivao središnji prostor amfiteatra i upijao krv tijekom gladijatorskih borbi i lova na životinje.

Povijest pulske Arene započela je još prije izgradnje monumentalne kamene građevine. Na ovom je mjestu za vrijeme cara Augusta stajao drveni amfiteatar, koji je za vrijeme cara Klaudija zamijenjen kamenim. Današnja monumentalna Arena proširena je za vrijeme cara Vespazijana 79. godine, a dovršena za vrijeme cara Tita 81. godine, pa njezina monumentalna faza približno pripada istom razdoblju kao i rimski Kolosej.

Izgrađen od lokalnog istarskog vapnenca, neposredno izvan rimske kolonije Pole, amfiteatar je mogao primiti oko 23.000 gledatelja. Njegov položaj uz Jadransko more čini ga posebno dojmljivim: kroz lukove i danas se pruža pogled na luku i more, stvarajući nezaboravnu kulisu za posjetitelje koji istražuju grad.

Po čemu je pulska Arena posebna?

Vanjski zid Arene iznimno je dobro očuvan i na morskoj strani doseže visinu od približno 32,5 metara. Među njezinim najprepoznatljivijim arhitektonskim obilježjima nalaze se četiri sačuvane bočne kule. U njima su se nalazila stubišta koja su vodila prema gornjim razinama gledališta, kao i cisterne. Prema nekim tumačenjima, cisterne su mogle opskrbljivati fontane ili sustave za raspršivanje mirisne vode među gledateljima.

Tijekom stoljeća građevina je preživjela pad Rimskog Carstva, odnošenje dijela kamenih blokova, pa čak i prijedlog iz 16. stoljeća da se rastavi i ponovno izgradi u Veneciji. Kamen iz Arene navodno je 1789. godine korišten za temelje zvonika pulske katedrale.

Danas Arena i dalje dominira vizurom Pule. Njezina očuvanost, monumentalni lukovi i položaj uz more čine je nezaobilaznom znamenitošću za sve koji žele upoznati povijest Istre.

Zašto posjetiti pulsku Arenu tijekom kampiranja u Istri?

Posjet Areni jednostavan je način da odmoru uz more dodate malo povijesti i kulture. Prošećite oko monumentalnih zidina, divite se kamenim lukovima i kulama te istražite podzemne prostorije kada su otvorene za posjetitelje.

Arena je i danas živo kulturno središte. Koncerti, predstave i Pulski filmski festival oživljavaju drevni spomenik i pružaju poseban način doživljavanja njegove jedinstvene atmosfere.

U blizini možete otkriti još mnogo toga. Prošećite povijesnom jezgrom Pule, posjetite Augustov hram i Slavoluk Sergijevaca ili se vratite prema obali i okupajte u Jadranskom moru. Pula spaja rimsku baštinu, mediteranski krajolik i aktivnosti na otvorenom, zbog čega je privlačna destinacija u različitim dijelovima godine.

Boravak uz Jadransko more u kampu Arena Stoja

Iskoristite posjet Puli za boravak u kampu Arena Stoja. Smješten na zelenom poluotoku okruženom Jadranskim morem, kamp spaja prirodno obalno okruženje s praktičnom blizinom povijesnih znamenitosti grada.

Odaberite klasičnu kamping parcelu ili smještaj u kamp-kućicama Arena Stoja za udoban boravak u potpuno opremljenom smještaju uz more. Uživajte u obližnjoj stjenovitoj obali i istražujte Pulu i širu istarsku regiju. Kamp Arena Stoja otvoren je tijekom cijele godine, što ga čini dobrim izborom za živahan ljetni odmor, ali i mirniji boravak izvan glavne turističke sezone.

Često postavljana pitanja

Tko je izgradio pulsku Arenu?

Arenu su izgradili Rimljani u nekoliko faza. Na ovom je mjestu za vrijeme cara Augusta stajao drveni amfiteatar, a za vrijeme cara Klaudija zamijenjen je kamenim. Monumentalna građevina proširena je za vrijeme cara Vespazijana 79. godine i dovršena za vrijeme cara Tita 81. godine. Prema lokalnoj legendi, za njezinu su izgradnju u jednoj noći zaslužne vile.

Je li pulska Arena starija od Koloseja?

Njezine najranije faze gradnje starije su od rimskog Koloseja. Monumentalna kamena Arena, međutim, potječe približno iz istog razdoblja.

Koliko je ljudi mogla primiti pulska Arena?

U rimsko doba mogla je primiti oko 23.000 gledatelja. Danas je kapacitet za događanja približno 5.000 posjetitelja.

Koliko je visoka pulska Arena?

Na morskoj strani Arena doseže visinu od približno 32,5 metara.

Zašto se pulska Arena naziva Divić-grad?

Prema lokalnoj predaji, naziv Divić-grad znači „grad čuda” i odražava divljenje koje je izazivala njezina impresivna veličina.

Naziva li se pulska Arena i Kolosejem?

Ponekad se neformalno naziva „pulskim Kolosejem”, ali njezin je ispravan naziv Pulski amfiteatar ili Arena. Kolosej je rimski Flavijev amfiteatar.

Mogu li posjetitelji razgledati podzemne prostorije?

Da, podzemne prostorije moguće je razgledati kada su otvorene za javnost. Prije posjeta provjerite aktualne informacije za posjetitelje.

Koja se događanja održavaju u pulskoj Areni?

Arena je domaćin koncerata, nastupa uživo i Pulskog filmskog festivala, zbog čega je važan kulturni prostor, ali i povijesna znamenitost.

Može li se pulska Arena lako posjetiti iz kampa Arena Stoja?

Da. Kamp Arena Stoja udaljen je približno 3 km od povijesne jezgre Pule. Do grada se može doći i javnim prijevozom, a prije polaska preporučujemo provjeriti aktualne autobusne linije i vozni red.

• Print
• Email
• Facebook
• Twitter
• Google plus