Pula

Colonia Pietas Iulia Pola, kako su Puli dali ime stari Rimljani, svoju povijest ispisuje već 3000 godina. Grad podignut na kraju prekrasnog zaljeva i na sedam brežuljaka otkriva mnoge lijepe i zanimljive priče. Prema legendi, osnovali su ga Kolhiđani, nakon potjere za Argonautima i njihovim vođom Jazonom koji je Kolhiđanima ukrao dragocjeno zlatno runo.

Destinacija

Danas grad živi u mnogo boja i zvukova, savršeno ispreplićući šaroliku uzbudljivu prošlost s modernim vremenom njegovih stanovnika i posjetitelja. Može se pohvaliti savršeno očuvanim amfiteatrom, najvećim nalazištem amfora na svijetu, Augustovim hramom, mnogim crkvama, samostanima, venecijanskom i austrougarskom arhitekturom, izvrsnim raznovrsnim gastronomskim specijalitetima i vinom u brojnim restoranima, bogatim muzejima, galerijama, koncertnim događanjima, velikim noćni život i mnoge druge ljepote koje se nalaze u ovom poznatom gradu.

POVIJEST

Pula je postala poznata kao jedno od najranijih mjesta ljudske prisutnosti. U njegovoj blizini, u špilji zvanoj Šandalja, pronađeni su ljudski ostaci (koji datiraju milijun godina prije Krista). Do dolaska rimskih legija Pula je bila samo okolica Nezakcija, naseljenog u 15. stoljeću prije Krista, koji je postao središtem Histra. Zaslužni su i za prvo gradinsko naselje na području Pule, na mjestu današnjeg Kaštela, izgrađeno prije 3000 godina, odakle se računa povijest grada.

Za vrijeme Rimskog Carstva Pula doživljava pravi procvat. U tom su razdoblju izgrađeni vodovod, kanalizacija, gradske zidine s deset vrata, slavoluk, hramovi, kazališta i poznati amfiteatar. Vrijeme Franaka i njihovog carstva uvelo je Pulu u feudalizam kada su nastali gradovi-države i mnogi sukobi do 1150. godine kada je Pula konačno prisegnula na lojalnost Veneciji. U tom razdoblju sukoba i bolesti ukupna populacija smanjena je na samo 300 ljudi. Pula je bila pod mletačkom vlašću do 1797. godine kada postaje dijelom Habsburške Monarhije.

Ubrzo nakon toga, 1805. godine, Francuzi su ušli u grad i preuzeli kontrolu. Napokon, 1813. godine Pula se vraća pod upravu Austrijskog Carstva, vraćajući gradu mir i prosperitet. Godine 1859. impresivna pulska luka postala je glavna austrijska luka i glavno brodograđevno središte, a Pula je brojala 60 000 stanovnika. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Pula je pripala Italiji pod čijom su vlašću Hrvati bili izloženi ogromnom ugnjetavanju, prisilnoj talijanizaciji, pljačkanju i slanju u logore. Zbog toga su mnogi bježali iz Pule i Istre.

Fašistička vlast je trajala do 1943. godine kada je grad preuzela njemačka vojska, koja je nastavila s uhićenjima, deportacijama i pogubljenjima lokalnog stanovništva. Samo 3 mjeseca nakon preuzimanja vlasti počelo je savezničko bombardiranje grada koje je trajalo do ožujka 1945. U tom ratu stradalo je mnogo civila, uništeni su brojni povijesni spomenici kao i jedan dio stare gradske jezgre. Pula je u svibnju 1945. je konačno oslobođena i ostala pod propisima Ujedinjenih naroda do rujna 1947., kada je službeno ujedinjena s Hrvatskom, a time i Jugoslavijom.

1991. godine, nakon raspada Jugoslavije, Pula i Istra ulaze u sastav moderne Republike Hrvatske.

PREPORUKE

Amfiteatar – spomenik koji je nekada bio mjesto borbi gladijatora. Sagrađena je u 1. stoljeću nove ere. Tlocrt je eliptičan, duža os ima oko 130 m, a kraća oko 100 m. Smatra se da je Amfiteatar mogao primiti oko 20.000 gledatelja.

Augustov hram - Hram, smješten na Forumu, posvećen je božici Romi i caru Augustu. Izgrađena je između 2. godine prije Krista i 14. godine nove ere. Danas se u njoj nalazi zbirka drevnih kamenih i brončanih skulptura.

Slavoluk Sergijevaca - Zlatna vrata - “Zlatna vrata” podignuta su između 29. i 27. godine prije Krista od strane obitelji Sergijevci u čast trojici članova obitelji koji su u to vrijeme bili na važnim položajima u Puli.

Herkulova vrata - nalaze se između dvije, najvjerojatnije srednjovjekovne, kule, jednostavno izgrađene od kamenih blokova koji nisu klesani. Na vrhu oštećenog luka, iako teško prepoznatljiv, uklesana je glava Herkula i njegova palica.

Dvojna vrata i gradske zidine - U antičko i srednjovjekovno doba cijeli je grad bio okružen zidinama i moglo se ući kroz desetak vrata. Zidine su postale stare i nepotrebne pa su početkom 19. stoljeća srušene. Dvojna vrata, tako nazvana zbog dva luka kroz koja se ulazi u unutarnje dvorište, nekada ulaz u grad, izgrađena su između 2. i 3. stoljeća.

Forum - Obala na kojoj je Forum izgrađen u 1. stoljeću prije Krista morala se nasipati kako bi se dobila veća površina. Na sjevernom dijelu Foruma stajala su dva hrama blizanca i jedan središnji posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. Danas je u cijelosti sačuvan samo Augustov hram, dok je od drugog hrama vidljiv samo stražnji zid, ugrađen u Komunalnu palaču u 13. stoljeću.

Malo rimsko kazalište - Na sjeveroistočnim padinama središnjeg gradskog brežuljka, ispod Kaštela, nalaze se ostaci rimskog teatra: osim Amfiteatra, Pula je u rimsko doba imala još dva kazališta. Veći, koji nije sačuvan, nalazio se izvan grada, na obroncima brda Zaro (Monte Zaro), južno od gradskih zidina. Drugo kazalište poznato kao Malo rimsko kazalište nalazilo se unutar gradskih zidina. Djelomično su rekonstruirani ostaci pozornice, polukružne orkestre i gledališta.

Kapela sv. Marije Formoze - Jedna je od dviju kapela sagrađenih u 6. stoljeću kao dio velike benediktinske opatije srušene u 16. stoljeću. Pod i zidovi bili su ukrašeni mozaicima od kojih se neki danas nalaze u Arheološkom muzeju Istre.

Crkva i samostan sv. Franje - Crkva je sagrađena 1314. godine u kasnoromaničkom stilu s gotičkim ornamentima, kao čvrsta i jednostavna građevina propovjedničkog franjevačkog reda.

Dvorac - Iz gornje kružne ulice jedna od okomitih staza vodi do vrha središnjeg gradskog brežuljka gdje je 1630. godine sagrađen dvorac u obliku zvijezde s četiri bastiona. To je najvjerojatnije mjesto ranije utvrde. datira iz predrimskog i rimskog razdoblja. Histarska gradina prvenstveno je građena u obrambene svrhe, dok je u rimsko doba na njoj bila smještena manja vojna posada. Danas je u Kaštelu smješten Povijesni muzej Istre.

Cookie policy

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici kolačića.

Izaberite kolačiće na stranici

Omogućite ili onemogućite web-stranici upotrebu funkcionalnih i/ili reklamnih kolačića opisanih u nastavku:

Postavke Prihvaćam neophodno Prihvati odabrane