Trka na prstenac
POVIJEST U tisućljetnoj su se prošlosti Barbana događaji smjenjivali takvom brzinom da ni povijest nije uspjela sve zabilježiti, ali zato jedan nije mogao promaći kroničarima. Ne zbog toga što bi bio značajniji od ostalih – već iz jednostavnog razloga što je to “Trka na prstenac”. Nadživjela je okvire povijesnih viteških igara, te vođena ogromnom životnom snagom i pokojom inspiracijom povijesnih suputnika, “dotrčala” je s kraja sedamnaestoga na kraj dvadesetoga stoljeća. U tom povijesnom slijedu, zapisujemo godinu 1696. uz koju vezujemo najstariji zapis o Trci. To je “pritajeno zrno”, proklijalo poslije 280 godina. Na puteljku što od središta Barbana vodi prema Gradišću, svaki je dodir koplja i prstenca bio zvonjava u čast jedne obnovljene tradicije. Ta “barbanska zvona”ne bi danas grmjela tako snažno da nije bilo dr. Danila Klena, povjesničara koji je istražio i objavio podatke o prvim trkama na prstenac. Barbanac, prof. Mario Kalčić publicirao je ta znanstvena istraživanja, i ona su u Barbanu naišla na plodno tlo. Prema tim su podacima studenti iz Istre, okupljeni u klubu “Mate Balota” u Zagrebu, članovi sportskog društva Barban u suradnji s barbanskim aktivistima i Katedrom Čakavskog sabora rekonstruirali “Trku na prstenac” i predstavili je 14. kolovoza 1976. godine na “Istrijadi”. Otada se svake godine održava pretposljednjeg vikenda u kolovozu.